Kako zaštititi intelektualno vlasništvo u SAD-u? ^Istaknuto

Predavanje se bavilo najviše osnovnim informacijama o tome što je uopće intelektualno vlasništvo, tj. na što se točno ovaj pojam odnosi, a završilo je s nekim savjetima za najbolje prakse i strategije vezano za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Pojam se intelektualnog vlasništva, objasnila je Belligio, odnosi na kreacije uma, kao što su književna i umjetnička djela, dizajn i simboli, imena i slike. Zaštitom intelektualnog vlasništva štite se temeljne ideje, brendovi, stvara se i održava konkurentska prednost, stvaraju se prihodi, uvećava se vrijednost tvrtke i privlače se investicije.

Postoje četiri vrste intelektualnog vlasništva, a to su patenti, zaštitni znakovi, autorska prava i poslovne tajne.

Patenti služe za zaštitu inventivnog procesa, određenih strojeva, načina proizvodnje, sastava neke tvari ili usavršavanja istih. Da bi se mogao patentirati izum, on mora biti nov, tj. ne smije biti već poznat od ranije; mora biti koristan, tj. služiti nekoj legalnoj svrsi; i konačno ne smije se raditi o nikakvoj očitoj primjeni strukovnih vještina. Patentiranje nije ni jeftino, kako kaže Belligio, u SAD-u cijena registracije patenta može preći 15000 dolara, ovisno o kompleksnosti patenta.

Patentiranjem se ostvaruje pravo na isključivanje drugih iz prava na proizvodnju, korištenje ili prodaju izuma. Međutim, proces patentiranja traje između 18 mjeseci i pet godina od podnošenja prijave pa treba dobro razmisliti ima li smisla patentirati npr. neki softver i procijeniti hoće li izum nakon pet godina još uvijek biti relevantan.

Zato u SAD-u postoji i mogućnost privremenog patentiranja, koje je jeftinije, a omogućava "rezervaciju" patenta dok se istražuje tržište prije konačne odluke o eventualnom ulaganju u trajni patent.

Idealno je patentirati prije objave. Dok je u SAD-u svaki izum moguće patentirati i do godine dana nakon objave izuma, većina svijeta ne dopušta patentiranje nakon objave.

Zaštitni znak ("trademark") ili "brend" je sve ono pomoću čega se na tržištu identificira proizvođač nekog dobra ili usluge da bi ga se razlikovalo od ostalih. To može biti riječ, znak, kombinacija toga dvoga, boja ili zvuk koji označavaju jedinstven identitet određenog proizvođača i njegovog proizvoda.

Kad se registrira zaštitni znak, stječe se isključivo pravo na njegovo korištenje na tržištu. Čeka se jednu do tri godine po predaji zahtjeva do registracije, a traje kontinuirano, dokle ga se god obnavlja.

Autorsko pravo ili copyright odnosi se na autorska djela, kao što su knjige, scenariji, snimke zvuka, tekstovi, fotografije, skulpture, softver, arhitektonski planovi itd. Ono regulira prava na pravljenje kopija i autorizaciju drugih da ih prave, pravljenje derivata iz izvornog djela, prodaju, prikaz ili izvođenje djela u javnosti.

Iako zakoni o autorskim pravima automatski štite samo autorstvo, oni u SAD-u sami za sebe nisu garancija dobivanja odštete u slučaju povrede. U slučaju da želite nekoga tužiti za povredu autorskih prava u SAD-u, trebat će vam certifikat koji potvrđuje vaše vlasništvo nad oštećenim pravima. Certifikat se čeka 8-12 mjeseci, a autorsko pravo traje do 70 godina po autorovoj smrti.

Poslovna tajna je sve što donosi ekonomsku vrijednost na račun toga što nije općepoznato drugim strankama u istoj industriji pa je potrebno uložiti određen napor ne bi li se očuvala tajna. Može se odnositi na liste klijenata, profitne marže, specifikacije proizvoda, procese proizvodnje itd. Ograničenje ovog pristupa je u tome što se inverzni inženjering i samostalna izrada istog ili sličnog proizvoda ne smatra krađom poslovne tajne.

Prednost poslovnih tajni je u tome što ih ne treba nigdje formalno registrirati, a zakon ih štiti i nemaju vremenskog ograničenja, nego traju dokle ih se god uspijeva sačuvati kao tajne.

Potrebno je dobro promisliti kako zaštiti koja intelktualna vlasništva, što može ponekad biti i konfuzno. Softver se, npr. može tretirati i kao copyright i kao patent pa je potrebno procijeniti ima li neki komad softvera uopće potrebe patentirati ili samo zatražiti certifikat o posjedovanju autorskih prava.

Kao korisne izvore pravnih informacija (na engleskom jeziku) o autorskom pravu u SAD-u, Belligio je navela sljedeće:

• inforamcije o patentima i zaštitnim znakovima za startupe: https://www.uspto.gov/learning-and-resources/startup-resources
• Trademark Information Network (za one koji prvi put prijavljuju zaštitne znakove): https://www.uspto.gov/trademarks-getting-started/process-overview/trademark-information-network
• Tražilica zaštitnih znakova u SAD-u: tmsearch.uspto.gov
• Tražilica patenata u SAD-u: patft.uspto.gov
• 7 preliminarnih strategija pretraživanja patenata: https://www.uspto.gov/learning-and-resources/support-centers/patent-and-trademark-resource-centers-ptrc/resources/seven