Je li hrvatska administracija spremna za otvorene podatke? ^Istaknuto

"Proces informatizacije administracije je spor i dugotrajan, uglavnom zbog prethodno navedenih razloga. Bit će potrebne godine da taj proces završi u potpunosti. Što samo govori da trebamo što prije početi raditi na tome. Mi još uvijek nemamo informatiku uvedenu u škole kao obavezni predmet što samo po sebi dosta govori o tome koliko smo svjesni potrebe da postanemo informatički osviještena zemlja. Moramo dobro razmisliti tko će nam točno informatizirati administraciju i pretvoriti nas u e-državu? U državnoj upravi nemamo još dovoljno ljudi koji se razumiju u taj posao, a onda niti strategiju kako bi sveobuhvatan proces informatizacije državnih tijela trebao izgledati. Ono što najbolje znamo je formirati razno razne radne grupe kojih sam i sam bio član te iz prve ruke vidio koliko je to besmisleno i ne može se ništa tako odraditi." ispričao je Car za BIZ Crunch. 

Ipak, smatra da su mogućnosti koje se pružaju nakon davanja tih podataka na korištenje zaista neograničene. Podaci su najvrijedniji kada ih dovede u korelaciju s drugim podacima. Primjerice, na taj bi način mogli vidjeti točno kuda je otišao naš porezni novac ili roditelji mogu vidjeti sve programe dostupne u svim školama i vrtićima u Hrvatskoj.

"Krenimo samo od registra tvrtki u kojem jednostavno i na jednom mjestu možete pronaći agregirane podatke o odgovornim osobama, vlasnicima, koliko tvrtka ima zaposlenika i koje strukture do toga da li je ikome dužna bilo kakve novce. Zamislite npr. da su podaci o državnoj potrošnji dostupni putem API servisa pa da možemo na karti iscrtati gdje ide naš porezni novac. Pa to dovesti u korelaciju s podacima gdje se i kada otvorio koji vrtić, koji tunel se koliko puta obojao, koliko je kamena temeljaca gdje postavljeno, koliko se puta koja zelena površina pokosila. Ili da imamo dostupne podatke o svim javnim školama i vrtićima, programima koje nude, dodatnim aktivnostima. Pa onda te podatke dovedemo u korelaciju s cijenama nekretnina u pojedinom području, stopom kriminaliteta, zagađenosću zraka, koliko ljudi troše na struju i grijanje ili bilo kojim drugim javnim relevantnim podacima. Čini mi se da bi takvi podaci bili zanimljivi mladim parovima koji odlučuju gdje će kupiti svoju prvu nekretninu" pojasnio je. 

Tomislav Car, suosnivač tvrtke Infinum

Ovo bi softversko rješenje u hrvatski BDP godišnje moglo donijeti oko 500 milijuna kuna. Na održanom Forumu su sudjelovali Tomislav Vračić, načelnik sektora za infrastrukturu Ministarstva uprave, Mladen Varga, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Neven Vrček, profesor na Fakultetu organizacije i informatike te Ratko Mutavdžić iz Hrvatske udruge poslodavaca. Suorganizatorica Foruma, ujedno i povjerenica za informiranje, je Anamarija Musa.

Kako je objasnio Vračić, data.gov.hr je rađen na načelu otvorenog koda, a svrha mu je da prikuplja, kategorizira i distribuira otvorene podatke. U Europi (Velika Britanija, Francuska, Austrija...) su portali na istom principu već funkcionalni, a hrvatski je napravljen po britanskom modelu. Pri izradi hrvatske verzije pronađene su i ispravljene pogreške pronađene na britanskoj stranici.

Tomislav Vračić i Anamarija Musa na Forumu su nam odgovorili na pitanja o tehnološkim detaljima portala.

Imate li podatke o mogućnostima da tvrtke naprave tehnološka rješenja za razmjenu tih podataka? 

Vračić: U Hrvatskoj već postoje tvrtke i pojedinci koji koriste otvorene podatke za izradu različitih alata i aplikacija. Primjer za tu su aplikacije za turiste (kampovi, vremenske prognoze, HAK...). Prema nekim procjenama, u trgovinama aplikacija (App Store i Google Play, op.a.) dostupno je već 30 - 40 različitih aplikacija. Izrada različitih rješenja potiče se i od strane institucija, pa je tako nedavno u sklopu konferencije Code Accross 2015 – Programiraj za Hrvatsku bio organiziran hackaton na kojem su se radila različita rješenja iz područja zdravstva, političke transparentnosti, prometa, meteorologije...

Tko će se brinuti o sigurnosti osobnih podataka?

Musa: Osobni podaci neće biti dostupni, oni su zakonom zaštićeni. Ovdje se radi o podacima javnog karaktera i to je osnovna razlika. Osobni podaci su dostupni samo kada za to postoji zakonska osnova – na primjer, imovinske kartice državnih dužnosnika, koje su dostupne za javnost, ili različite baze koje sadrže imena službenika. Podaci koji se odnose na pojedince mogu se objavljivati samo na način da se zaštiti identitet, kao što su statistički podaci. Većina baza koje će biti dostupne na portalu već su uglavnom dostupne na web stranicama tijela, ali sada će im se moći pristupati s jednog mjesta, a i sama kvaliteta podataka je viša. Ostaje naravno nastaviti proces otvaranja podataka s maksimalnom dostupnošću i kvalitetom, što je trajan proces.

Ova je mjera objavljivanja javno dostupnih podataka inače dio direktive EU iz 2013. godine, koja nalaže da se podaci objave u formatu datoteke strukturirane na način da je otvorena ili zatvorena softverska aplikacija može lako identificirati i iz nje izvući potrebne podatke.

Dakle, svrha portala data.gov.hr je omogućiti inženjerima pristup setovima podataka u njihovom izvornom obliku radi informatičkog povezivanja s drugim alatima. Također, osim skupova podataka koje objavljuju tijela javne vlasti, portal će prikupljati i katalogizirati aplikacije nastale korištenjem objavljenih skupova podataka.
Osim toga, portal će omogućiti pristup podacima koje objavljuju tijela javne vlasti i njihovo korištenje. Zbog toga će se izmijeniti članak 28 Zakona o pravu na pristup informacijama u smislu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija. U tom slučaju podaci moraju biti u strojno čitljivom i otvorenom formatu (računalo ih mora moći „pročitati" i interpretirati putem zatvorenog ili otvorenog softvera).