Matija Kopić: "Valuta budućnosti" u poljoprivredi podaci su iz senzora na farmama Istaknuto
Matija Kopić, osnivač i vlasnik tvrtke Farmeron, koja razvija softver za upravljanje mliječnim farmama u SAD-u, ali i globalno u svom se keynote govoru na ICT GOLD AWARDS konferenciji osvrnuo na izazove koji se nalaze pred čovječanstvom u budućnosti i kako tehnologija može pomoći u efikasnijoj i kvalitetnijoj proizvodnji hrane.
Do 2050.godine na svijetu će biti oko 9 milijardi ljudi i svjetska poljoprivreda treba pronaći način kako do tada proizvesti za 70% više nutrijenata u odnosu na sadašnju situaciju
Jednog dana se vraćam na farmu
Matija Kopić u keynote izlaganju dao je kontekst u kojemu je nastala svjetski uspješna tvtka Farmeron
- Odrastao sam na farmi, pomoću tehnologije želim pomoći poljoprivredi, a krajnji cilj mi je vratiti se na farmu. Za optimizaciju proizvodnih procesa na farmi, mi dostavljamo tehnologije i procese kako bi proizvodili više i kvalitetnije. Svjetska poljoprivreda je u golemoj tranziciji. Podatak koji proizvodi senzor na farmi na životinji rapidno postaje valuta budućnosti. Sve je u podacima
Mi radimo na naprednim sustavima za upravljanje mljekarskim farmama, radimo s nekim od najvećih svjetskih proizvođača do 15 tisuća životinja. Senzori na životinjama su prisutni već unazad 5-6 godina, a Farmeron služi kao data integration hub, centralno mjesto skupljanja podataka u jedno konsolidirano upravljačko rješenje koje odgovara na svako moguće pitanje koje farmer može postaviti proizvodno ili financijski.
Za podatke s farmi zainteresirani apsolutno svi
Osim što pomažemo podatkovnom platformom da budu najbolji što mogu, nusprodukt je ogromna baza životinja. Naš je ambiciozan cilj prikupiti bazu svih proizvodnih životinja na svijetu. Već smo sad spremni za nekoliko milijuna životinja. Ti podaci koje farmeri koriste nisu samo nisu njima zanimljivi, za njih su zainteresirani svi od distributera, međunarodnih retailera i restoranskih lanaca. Žele znati gdje se i pod kojim uvjetima proizvodi pljeskavica koja ide u hamburger.
Važno je da se lanac kreiranja vrijednosti u poljoprivredi od predade do distribucije debelo oslanja na podatke. Postoje danas tehnologije koje nam mogu reći kako je životinja od koje je napravljen hamburger bila hranjena, koje preparate je dobivala i u kakvim je uvjetima obitavala, što je bitno za zdravlje cijelih nacija.
60% smanjeni troškovi proizvodnje zelja pomoću robota
U primarnoj poljoprivredi također dolazi do ogromnih napredaka. Ova cijela industrija je stara i inertna i zrela je za promjene. Na primjer, od prije dvije tri godine imamo robota koji sadi i plijevi kupus i salatu. Umjesto teške mehanizacije i biokemijskih preparata roboti sade i plijeve kupus i time je troškove proizvodnje smanjio do 60%. Primjer iz mog svijeta mljekarstva je tehnologija koja nudi u realnom vremenu mjerenja koliki je postotak nutrijenata u mlijeku. Danas mikroposlovne uvjete na farmi možemo kontrolirati na farmi i brzo interventirati. Dronovi nadgledaju čak 20% američkih poljoprivrednih površina, a postoje i u hrvatskoj tvrtke koje ih koriste i taj postotak također eskponencijalno raste.
Podaci su sve
Naša mobilna aplikacija Bluetootjom komunicira s IRFD čitačima koji se nalaze na kravama, koji pružaju informacije o aktivnosti životinja u danu, njenu temperaturu, koliko je spavala. Životinje danas gutaju razne kapsule koje mjere konverziju hrane koje su unijele u nutrijente koje su proizvele. A naša platforma nudi pregled, ali i razumijevanje tih podataka.
Razvijaju se i zajednički standardi za razmjenu podataka. OADA Rest API uključuje razne velike proizvođače, a ta golema količina podataka jednostavno zahtjeva suradnju i holistički pristup proizvodnji hrane.
Uberizacija, ili shared ekonomija
Postoje servisi koji oduzimaju kolač retail lancima. Na primjer možete naručiti proizvode koji su prativi, dobiti podatke o njima i o načinu njihove proizvodnje i što je najbolje, dobijete ih za sat vremena. Primjer je Instacart u SAD-u, koji uzrujava velike lance i uzimaju im udio na tržištu.
Proizvodnja hrane mora pronaći do 2050 pronaći način kako za 70% povećati proizvodnju nutrijenata za svjetsku populaciju koje bi tada trebalo biti 9 milijardi.
Ali i mobiteli koje imate u svojim džepovima i rukama će vam sutra dati apsolutno sve informacije o tome odakle je vaša hrana došla, kako je bila proizvedena. Ako sada niste zainteresirani za ta pitanja, ja vam preporučujem da postanete jer će to u budućnosti postati jedan od glavnih diferencijatora uspješnih i neuspješnih društava. Jer samo ono društvo koje pazi i ima svijest o hrani koje proizvodi može i investirati u napredne i inovativne koncepte koji naglašavaju tu potrebu društvene osviještenosti.
