Održana 11. konvencija hrvatskih izvoznika Istaknuto
U zagrebačkom hotelu Westin održana je u ponedjeljak 23. svibnja 2016. 11. konvencija hrvatskih izvoznika u organizaciji Udruge Hrvatski izvoznici. Glavna tema ovogodišnje konvencije bila je "Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza", što je bila tema i centralne panel rasprave u Kristalnoj dvorani hotela.
U raspravi koju je moderirao Mislav Togonal sudjelovali su, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, saborski zastupnik i bivši ministar Boris Lalovac, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, prof. Marijana Ivanov sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (EFZG), prof. Mario Kovač sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i predsjednik Udruge Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.
U svom uvodnom izlaganju Kovač je naglasio važnost obrazovanja za digitalnu ekonomiju u vidu sveopćeg opismenjivanja populacije u IT-u, već od najmlađeg uzrasta. "Ako želite obrazovati pisce, morate ih prvo naučiti čitati i pisati. Isto vrijedi i za IT stručnjake i digitalne ekonomiste.", rekao je Kovač i dodao da je informatička pismenost danas jednako važna kao i osnovna pismenost. Osvrnuo se i na problem jaza između potražnje za IT stručnjacima i njihove dostupnosti na tržištu rada. Potražnja za takvim stručnjacima u Hrvatskoj raste i veća je od broja godišnje završenih stručnjaka, koji k tome imaju tendenciju odlaska na rad u inozemstvo. Nužno je stoga poduzeti mjere koje bi poticale obrazovanje u IT-u, kao i ostanak na radu u zemlji nakon obrazovanja.
U smislu poticanja domaćeg zapošljavanja ministar Horvat obećao je poraditi na smanjenju razlike između bruto i neto plaće, tvrdeći da bi radnik trebao dobiti veću neto plaću, a poslodavac za nju plaćati manje doprinosa. Na to se i bivši ministar Lalovac nadovezao komentirajući da se smanjenjem poreza može očekivati i smanjenje utaje poreza.
Marijana Ivanov je istaknula da se hrvatska ekonomija previše oslanja na turizam po receptu "sunce i more" dok dopušta propadanje industrije i poljoprivrede, a za turizam je potreban domaći proizvod. Da bi se nadoknadio nedostatak poljoprivrednog i industrijskog proizvoda u turizmu i drugdje, hrvatska je ekonomija postala uglavnom uvoznička, što stvara spiralu po kojoj hrvatska ekonomija tone.
Rasprava je tekla udaljavajući se od postavljene teme, što je Lalovac komentirao da je to očit znak da Hrvatska ima još mnogo problema koje mora riješiti da bi se mogla efikasno pokrenuti digitalna ekonomija.
U sličnim se tonovima i smjerovima kasnije nastavila rasprava na radionici na temu "Digitalne ekonomije i izvoza" u kojoj su sudjelovali i svoje tvrtke prezentirali predstavnici poduzeća HSTEC d.d. (Željko Goja, CEO), MicroBlink d.o.o. (Damir Sabol, CEO) i Poslovna inteligencija d.o.o. (Dražen Oreščanin, CEO). Raspravu je moderirao prof. Mario Kovač sa FER-a. Kao jedan od ključnih problema na radionici je prepoznat nedostatak nekog centralnog institucionalnog mjesta zaduženog za IT industriju, nego je u komunikaciji s državom potrebno razgovarati s nekoliko različitih ministarstava. Spomenut je bio i problem dvostrukog oporezivanja s SAD-om, koji nastavlja zadavati glavobolje poduzećima koja posluju na toj relaciji, ali rješenje još uvijek nije na vidiku.
Konvenciju je zaključio predsjednik Udruge Hrvatskih izvoznika Darinko Bago objavom Deklaracije hrvatskih izvoznika 2016. Deklaracija ističe: "iako izvoz daje snažan doprinos realnom rastu BDP-a, taj učinak istodobno se u velikoj mjeri poništava rastom uvoza – pa uvozna zavisnost zemlje predstavlja jedan od ključnih faktora niskih potencijalnih stopa rasta na dugi rok." Kritizira se i nedostatak jasne strategije održivog ekonomskog razvoja koji bi omogućio uvjete za veće horizontalno i vertikalno povezivanje proizvoda domaće poljoprivrede, industrije, turizma i trgovine.
Izvoznici se u budućnosti nadaju snažnijem istinskom interesu i podršci Vlade, državnih institucija, HNB-a i banaka. Smatraju da Hrvatska ima potencijala biti prosperitetna zemlja poduzetništva i inovacija, ali da je za to potrebna vizija sa snagom provedbe promjena.
Vezani članci
- CISEx nakon rekordne 2021.: "Profitabilnost i rast mogli su biti bolji"
- Nike kupio proizvođača virtualnih tenisica
- Južna Koreja Appleu i Googleu zabranila monopol na naplatu u aplikacijama
- NFT s izvornim računalnim kodom World Wide Weba prodan za 5,4 mil. USD
- Digitalna kuća prodana za pola milijuna USD