KOM2015: Hrvatskoj nedostaje kvalitetna i dobro raspoređena mrežna infrastruktura ^Istaknuto

Panel raspravu je moderirao Petar Čavlović iz H1 Telekoma, koji smatra da Hrvatskoj treba još jedna jaka infrastruktura, te da manji operater koji nije konsolidiran može biti itekako živahan i važan tržišni igrač. Sudionicima je postavio pitanje fizičke infrastrukture i kablova koji su u većini gradova loše riješeni. S druge strane je napomenuo kako gotovo ne postoji ICT rješenje koje Hrvatska nema, ali niti jedno nismo ostvarili do kraja.

Na njegove se izjave nadovezao Winton Afrić sa Sveučilišta u Splitu koji je otkrio da u Hrvatskoj koristimo mreže čak i iznad prosjeka EU, te da daljnji razvoj u tom segmentu moramo temeljiti na digitalnoj ekonomiji. „Imamo povoljne točke digitalne ekonomije, ali širokopojasni pristup nam je najlošije riješen. Mnogi kažu da je kod nas internet skup u odnosu na bruto dohodak, što je i istina, ali u usporedbi s ostalim zemljama smo još uvijek dosta jeftini i naši telekomunikacijski operateri nemaju puno prostora za daljnje snižavanje cijena,“ smatra Afrić. Što se tiče poslovnih korisnika, oni internet još uvijek shvaćaju kao trošak, dok se istovremeno sve usluge IT odjela nude preko clouda, zbog kojeg inozemne tvrtke postaju sve konkurentnije. 

Zdravko Jukić iz HAKOM-a je rekao da svatko tko u Hrvatskoj želi graditi infrastrukturu je itekako dobrodošao, jer cijela EU traži najpovoljniji način ulaganja u gradnju: „Jedini način da se omoguće nova ulaganja je da se ulagačima omogući povrat investicije,“ rekao je.

Predstavnica Ministarstva prometa Violeta Bižalj slušateljima je otkrila da se priprema nova strategija za 2016. i 2017. godinu gdje se pokušavaju pronaći načini da se lokalne samouprave mogu izboriti za sredstva iz fondova EU te da stimuliraju telekomunikacijske operatere da ulažu u određena područja.

Danas u Hrvatskoj imamo 3000 registriranih botova, dok ih je prije 5 godina bilo čak 9000. Broj se smanjio nakon što su počeli informirati korisnike o zaraženosti, a Nacionalni CERT vodi detaljnu evidenciju svih kompromitiranih računala, te nastoje korisnike obavijestiti što prije kako bi se problem riješio. Ipak, 50% institucija uopće ne reagira na upozorenje te računalnu sigurnost ne shvaćaju ozbiljno sve dok se nešto ne dogodi, otkrio je Darko Perhoč iz Nacionalnog CERT-a.

Sugovornici su se složili da je vrijednost mreže proporcionalna kvadratu broja korisnika, a iskorištenost državne infrastrukture je navodno 30-ak %, što znači da je neiskorištena. Velika mreža nema smisla ako se ne dovede direktno do korisnika, a ulaganje je veliko pitanje svugdje u Europi, te je na nama da stvaramo uvjete za njega.

Internet danas nije samo „područje čitanja vijesti“, nego područje ukupnog rada i djelovanja i uopće nije skup nego jedno od najjeftnijih ulaganja ključnih za naš razvoj.