Krađe novca preko interneta: Oprezno s davanjem podataka o tvrtci Istaknuto
Ilustracija
Uz bok razvoju interneta, prevare korisnika postaju sve sofisticiranije te napadači danas već ciljano pronalaze nove žrtve kojima na različite načine kradu novac ili podatke. Mnogi su još uvijek spremni potpuno nepoznatoj osobi preko interneta dati svoje osobne podatke, broj kartice, pa čak i uplatiti novac. Tome svjedoči nedavni slučaj 47-godišnjakinje iz Pazina koja je preko interneta uplatila "Amerikancu" nekoliko desetaka tisuća kuna pa tek onda shvatila da je opljačkana i sve prijavila istarskoj policiji. Potaknuti ovim slučajem, pitali smo Kristinu Posavec, voditeljicu Odjela za visokotehnološki kriminalitet u MUP-u, kakva je situacija s krađama novca preko interneta u Hrvatskoj te kako se privatni i poslovni korisnici mogu najbolje zaštiti. Njezine odgovore prenosimo u cijelosti.
Koliko ste krađa novca preko društvenih mreža, mailova i sličnog imali prijavljenih u Hrvatskoj u 2014. godini? Imate li brojku i za 2015. godinu?
Vezano za slučajeve „krađa novca“ putem društvenih mreža, mailova i sl. ne mogu Vam dati konkretan podatak, budući se tu radi o više vrsta različitih kaznenih djela (Neovlašteni pristup, Prijevara, Nedozvoljena uporaba osobnih podataka, Računalno krivotvorenje i sl.) za koje se za svako vodi zasebna statistika. Mogu reći da je zabilježen povećan broj prijava građana za takve događaje. Ono što se u praksi uglavnom događa je da počinitelj izvrši neovlašteni pristup pretincu elektroničke pošte te se s te adrese u ime oštećenog šalju mailovi na adrese iz njegove liste kontakata te se traži novac. Zabilježeni su i slučajevi gdje se traži novac za tzv.sigurna klađenja (naročito izraženo na društvenim mrežama),a uplate se vrlo često traže putem Paysafe Carda, Pay Pala ili na on-line korisnički račun u kladionici. Kod pravnih osoba je, pak, dosta čest slučaj gdje počinitelji dođu do podataka o poslovanju tvrtke (socijalni inižinjering ili hakiranje) te se predstavljaju kao poslovni partneri s kojima ta tvrtka inače surađuje, pa zatraže uplatu sredstava za neku robu ili uslugu na navodno promijenjeni bankovni račun, koji naravno nije račun njihovog poslovnog partnera nego počinitelja kaznenog djela.
Tko su najčešće žrtve ovakvih prevara (po demografskim obilježjima)?
Ne bilježimo podatke o žrtvama ovih kaznenih djela po demografskim obilježjima. Međutim, iz prakse mogu reći da se obično radi o starijim ljudima ili onima nedovoljno informatički pismenima, iako ne mora biti pravilo.
Koji su savjeti za privatne i poslovne osobe da se zaštite od ovakvih vrsta prevara?
Što se zaštite tiče, svakako treba pripaziti na to da se otvaraju privici ili linkovi zaprimljeni putem e-pošte sa sumnjivih ili nepoznatih adresa, budući vrlo često sadrže maliciozne programe različitih vrsta. Također, potrebno je koristiti originalne softvere, ne piratske, budući je i tu mogućnost zaraze izrazito velika. Također, potrebno je pripaziti na sigurnost svojih osobnih i financijskih podataka, tj. kome ih građani sve ustupaju, posebice na različitim društvenim mrežama. Nadalje, potrebno je koristiti jake zaporke i ne koristiti jednu za sve korisničke račune i aplikacije ili e-poštu. Ne dostavljati nepoznatim osobama i na nepoznate i neprovjerene e-mail adrese preslike osobnih dokumenata, kreditnih kartica i sl. Ne nasjedati na primamljive ponude za posao ili obavijesti o navodnim lutrijskim dobicima, nasljedstvima bogatih rođaka iz inozemstva kojih nemaju i sl.
Ima li MUP mehanizme efektivne zaštite protiv ovakvih prevara ili se oni tek razvijaju? Ako već postoje, koji su to?
Mehanizmi zaštite su na samim građanima, ne MUPu. MUP nema ovlasti niti mogućnosti zaštititi nečije računalo od malicioznih programa ili ih spriječiti da ne dijele svoje osobne i financijske podatke na društvenim mrežama i različitim web stranicama, da ne nasjedaju na lažne oglase za posao, dobru zaradu i sl. Ono što MUP čini u suradnji s drugim nadležnim tijelima je da nastoji povećati razinu svijesti građana o potrebi odgovornog ponašanja na Internetu te zaštiti računala i osobnih podataka. Također redovito putem svoje web stranice i drugih medija građane upozoravamo na nove pojavne oblike te kome se mogu obratiti i prijaviti djelo. Općenito, mišljenja smo da je kiberentička i informacijska sigurnost nešto o čemu bi se u društvu apsolutno trebala podići svijest na svim razinama, te teme bi se trebale uključiti i u obrazovni sustav , a potrebno je angažirati sva relevantna tijela u društvu i u javnom i u privatnom sektoru jer to nikako nije problem samo policije i pravosuđa.
Postoje li kazne za ovakav tip prevara (ako ulovite napadača)?
Kazne su zapriječene ovisno o vrsti kaznenog djela. Primjerice, za Neovlašteni pristup do dvije godine zatvora, Računalno krivotvorenje do 3 godine zatvora i dr.