Razvoj juniora, produktizacija usluga i konflikt između projektnog i proizvodnog rada ^Istaknuto

U formi panela 5 iskusnih IT-evaca fokusiralo se na na ključne strateške izazove i prilike u softverskoj industriji, posebno unutar servisnih kompanija. Iako je Vedrana Miholić iz CROZ-a bila moderator panela i ona je radi svog iskustva aktivno doprinjela i sama diskusiji u kojoj su sudjelovali Ivan Krnić (CROZ), Dženan Lojo (TIS), Nino Surjan (KOIOS), Tomislav Vlah (Breeze)  Glavne teme uključivale su utjecaj AI alata na učenje i razvoj junior developera, strategije za transformaciju ponavljajućih uslužnih angažmana u skalabilne proizvode te inherentni konflikt između projektnog (uslužnog) i proizvodnog mentaliteta unutar jedne organizacije. Raspravljalo se o važnosti dugoročnih projekata za obuku timova, vrijednosti iskustva stečenog u različitim industrijama i korištenju internih alata za rješavanje specifičnih problema klijenata.Puno dobrih razmišljanja i govoto jedinstveni stav o tome da tzv. servisne tvrtke nipošo nisu samo izvođači već vrlo aktivni partneri klijentima u adresiranju stvarnih potreba i pronalaženju optimalnog rješenja korz najbolje pa čak i najnovije tehnologije što je često prema riječima Dženana Loje da zaspolenici biraju servisne tvrtke za razvoj svojih karijera nasuprot produktnih gdje se izlažu riziku stagnacije u osobnom razvoju. Tako kažu naravno ovi profesinoalci koji dolaze mahom iz agencijskog svijeta pa ove zaključke treba sagledavati iz više aspekata.

Ključne teme diskusije bile su obuka i razvoj juniora. Analiza kako alati poput AI-a utječu na mogućnosti učenja za početnike i kako im osigurati kvalitetan rast uslijed vibe codinga koji dominira kod početnika kao pristup procesu "učenja" kodiranja.

Utjecaj AI i "Codeless" alata na juniore

Postoji zabrinutost da će alati za automatsko generiranje koda smanjiti prilike za učenje juniora, ostavljajući posao samo seniorima. Međutim, iznesen je stav da se juniori i dalje mogu razvijati ako postoji ispravan mentorski pristup. Ključni elementi su validacija, odnosno da sav generirani kod mora biti pregledan i validiran od strane iskusnijih kolega, što samo po sebi predstavlja proces učenja. Nadalje kritičko razmišljanje jer neophodno je razvijati sposobnost kritičkog razmišljanja umjesto slijepog prihvaćanja outputa alata. Također, upotreba AI alata stvara potencijal za brzi napredak, naime uz pravu motivaciju i mentorstvo, junior može postati produktivan i donositi značajnu vrijednost unutar 6-7 mjeseci a od 1 do 3 godine može preuzeti seniorsku ulogu. Na kraju, sudjelovanje u dugoročnim projektima pružaju idealno okruženje za učenje i podizanje vještina juniora.

Strategija produktizacije usluga

Jedan od primjećenih trendova je pretvaranje servisnih angažmana u proizvode što se identificira kao značajna strateška prednost servisnih tvrtki koje poznaju uzorke potreba i mogućih rješenja kod različitih tvrtki. Naime, unatoč tome što svaki klijent tvrdi da je "specifičan", često se pojavljuju zajednički problemi koji se mogu riješiti na sličan način.Stvaranje vrijednosti iz tzv. ponavljajućih rješenja mogu nastati modeli, arhitekture ili cjeloviti proizvodi koji se mogu ponuditi novim klijentima. Jedno od bitnih aktivnosti u komunikaciji s klijentom je anuliranje straha: Iskustvo s istim problemom kod više klijenata olakšava proces i smanjuje nesigurnost prilikom suočavanja s novim, naizgled jedinstvenim zahtjevima.

Razvoj internih (In-house) alata

Jedan od načina za rješavanje specifičnih problema je izgradnja i održavanje internih alata. Ova strategija se inače primjenjuje kada komercijalna rješenja nisu adekvatna. Interni alati služe kao podrška timovima i omogućuju efikasnije rješavanje zadataka. U nekim slučajevima, razvijaju su alati isključivo za jednog klijenta zbog visoke specifičnosti njihovih potreba, iako se takvo rješenje nužno ne može pretvoriti u opći produkt.

Konflikt između projektnog i proizvodnog rada

Istaknut je općepoznati problem sukoba interesa i mentaliteta između timova koji rade na uslugama i onih koji razvijaju proizvode. Uslužni (projektni) tim fokusiran je na prilagodbu specifičnim zahtjevima klijenta, discovery proces i isporuku rada unutar budžeta (naplativi sati).Proizvodni tim je pak fokusiran na razvoj skalabilnog, generaliziranog rješenja koje se prodaje kroz licence, neovisno o utrošenim satima. Ključni izazov je u servisnim tvrtkama kako pomiriti ova dva suprotna pristupa unutar iste tvrtke koja pokušava razviti vlastiti proizvod iz servisnog poslovanja. Servisne kompanije imaju jedinstvenu prednost jer stječu uvid u probleme i rješenja iz različitih industrija. Ovo "unakrsno oprašivanje" znanja donosi veliku vrijednost tvrtkama. Znanje stečeno u visoko reguliranim sektorima (npr. financije i bankarstvo po pitanju privatnosti podataka) može se primijeniti u drugim industrijama koje zaostaju pa je tako Vedrana MIholić istaknula primjer kada je prije nekoliko godina automotive industrija u Njemačkoj potencirala izbor vendora koji imaju iskustva rada sa financijkim sektorom jer se smatralo da financijski sektor već ima cutting-edge rješenja koja se mogu aplicirati u posve drugu industriju nekoliko godina kasnije. Klijentima se na taj način može pomoći da ne ponavljaju iste greške koje su drugi već napravili, što predstavlja značajnu vrijednost usluge.

Na kraju ove vrlo sadržajne i dobro vođene rasprave ipak ostaju neka otvorena pitanja poput vječne potrage za rješenjem u servisnim tvrtkama koje koketiraju s idejom da naprave vlastiti produkt koji će im biti cash-cow, a u kojima tinja stalni konflikt između projektnog i proizvodnog tima. Također, kako razlikovati istinsku gradnju proizvoda od još jedne kapitalizacije specifičnog projekta za klijenta također je pitanje koje još uvijek traži odgovor. Možda odgovor dobijemo na nekom drugom Meetupu gdje će većina panelista biti iz produktnih tvrtki. U svakom slučaju UNIT je odradio dobar posao s ovim korisnim Meetupom.