Šaroliki tim osnivača iz cijelog svijeta stručnjake je impresionirao svojim bankarskim rješenjem „u oblaku“ Instafin namijenjenim za zemlje u razvoju. Brzo ih je prihvatilo i tržište, tako da se ovim bankarskim servisom već služe financijske institucije u nekoliko afričkih zemalja. Kao start-up tvrtka krenuli su iz Zagreba, a sada iz tog ureda vode uspješno poslove sa cijeli svijetom. Evo interesantne priče kako im je to uspjelo.

Antonio Šeparović, jedan od četiri osnivača koji je većinu svojeg života proveo u JAR-u objašnjava da „u pravilu poslužuju sve tipove institucija koje su 'niže' od tradicionalnih banaka, ono što se općenito naziva normalnim financijskih sektorom“. U to spadaju organizacije za mikrofinanciranje, kreditne zadruge, zaklade i slično.

Tvrtku su osnovali 2012. godine, uz Šeparovića, Nijemac Julian Oehrlein, Nigerijac Onyeka Adibeli i Amerikanac Andrew Mainhart. Pohvalili su nam se da dnevno rukovode s oko 10 do 15 milijuna eura, te otkrili kako su oformili tim i odlučili da njegovo sjedište bude baš u Zagrebu.

„Ja sam osobno prodavao bankarske sustave u prošlosti i upoznao Andrewa u Indoneziji“ počinje Antonio priču o njihovoj suradnji. Tada je Andrew bio njegov kupac, a opet su se sreli u Kambodži. Onyeka Adibeli je također bio njegova mušterija u Nigeriji, a Julian Oehrlein je već prije surađivao s Antoniem u istom sektoru. Ono što je svima bilo zajedničko jest da su se svi slagali da softver s kojim su rukovali jednostavno nije valjao. „Mi smo prodavali škart, oni su ga kupovali. Što sam više prodavao taj softver, to sam više bio razočaran što nemam jednu jedinu mušteriju koja bi mogla biti dobra referenca, što je za mene bilo krajnje deprimirajuće“ vrlo je izravno objasnio Antonio. Julian je pojasnio da nije postojalo nešto što će odgovarati tržištu, biti bazirano na modernoj tehnologiji, imati dobar sustav korisničke podrške a ujedno biti i povoljno za tržište kojem će se ponuditi. Tako se i rodila ideja za Oradian i Instafin. „Međusobno smo surađivali godinama, vidjeli smo problem iz prve ruke, vidjeli smo što znači ne imati ispravan alat za rukovođenje stvarno povećom količinom novca i jednostavno smo odlučili napraviti ga sami. Otkrili su da tek sada imaju softver kojeg su sami razvili i da mogu jamčiti da se radi o vrhunskom proizvodu, a drugačije ne bi mogli ni raditi zbog velike odgovornosti koja je na njima. O funkcionalnosti i pouzdanosti njihovog softvera ovise institucije koje uglavnom služe one najugroženije socijalne zemlje trećeg svijeta.

Oradian pomaže financijskim institucijama nudeći im tzv. cloud softversko rješenje za bankarske usluge koje je značajno jeftinije od alternativa, što neposredno smanjuje troškove poslovanja tih institucija i omogućuje im da smanje kamatne stope. Glavna je prednost njihovog softverskog rješenja što omogućuju neefikasnim financijskim institucijama da postanu efikasnije tako da se one posredno šire i služe sve veći broj klijenata, čime raste i broj krajnjih korisnika Oradianovog softvera. Instafin svojim klijentima naplaćuje nekoliko eura po krajnjem klijentu, tako da su njihove cijene automatski prilagođene zahtjevima institucijama svih veličina. S druge strane, nemaju robusnu infrastrukturu i ne treba uložiti milijune kako bi počeli raditi s njima.

Ono što nam je bilo zanimljivo jest odluka osnivača da sjedište Oradiana smjeste u Zagreb, pogotovo zato što nijedan od osnivača nije pretjerano vezan za Lijepu našu. „Razmotrili smo sve opcije i htjeli smo napraviti što je više toga moguće, tako da smo rezali nepotrebne troškove“ objasnio je Antonio. Također su presudile jednostavne a važne činjenice poput toga da nitko u tvrtci ne koristi auto nego idu pješice na posao, dok bi primjerice u Londonu ili Berlinu proveli 45 minuta dnevno na dolaženje i odlaženje s posla. Uz to, Hrvatska je u Europskoj Uniji te stoga ima sve njene prednosti: optički internet, dobre zračne veze sa gotovo svim svjetskim destinacijama te život u sigurnom okruženju „gdje ne morate imati rešetke na prozorima“. Ostatak ove cool priče o četiri osnivača iz svih krajeva svijeta koji u Zagrebu pružaju uslugu bankarenja siromašnim zemljama pročitajte u aktualnom broju VIDI časopisa za ožujak.

Hrvatsko tržište je relativno malo i ima posebna pravila tako da bi novi projekti u startu trebali biti koncetrirani i na korisnike u inozemstvu. Savjetovali su novim poduzetnicima da se ne boje neuspjeha jer su promjene i neuspjeli pokušaji dio startup putovanja, a trud se na kraju ipak isplati, objasnili su sudionici faks-up konferencije 2015 na Visokoj školi za informacijske tehnologije , namijenjenoj promociji start-up kulture studentima i srednjoškolcima.

Uvodne riječi su održali dekan VSITE-a dr.sc. Milorad Nikitović, Ankica Paun Jarallah ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Irena Petrušić iz Agencije za visoko obrazovanje i Antonia Mršić iz Ministarstva poduzetništva i obrta.

Tihana Marelja je objasnila koncept Zagrebačkog inkubatora poduzetništva te pozvala nazočne da se prijave sa novim kreativnim projektima. Poticajno okruženje u ZIP-u i tromjesečni rad s mentorima te kontakti s vanjskim investitorima i medijima koji se mogu postići kroz ovaj proram mogu značajno pomoći u oživljenju poduzetničke ideje.

Tehnološki park i novoosnovana Razvojna agencija grada Zagreba pružaju podršku poduzetnicima kroz brojne programe i aktivnosti, istaknula je u svojoj prezentaciji Tamara Didak. Tema zaštite intelektualnog vlasništva kod startup projekata izazvala je izniman interes sudionika.

Tanja Milović iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo prezentirala je osnovne koncepte. Softver u EU ne može biti predmet patenta (za razliku od SAD), ali se može zašititi kao autorsko djelo i sukladno tome licencirati. Zaštita žiga (logo) je također predstavljena kao interesantna i ne (pre)skupa opcija za nove tvrtke.

Predsjednik udruge CRANE Mihovil Barančić pojasnio je kako i zašto postići suradnju s poslovnim anđelima te što privatni investitori očekuju od kandidata za financiranje.

Crowdfunding kampanje kao novi način prikupljanja sredstava i predstavljanja budućim kupcima trenutno su vrlo aktualne što nam je prezentirao Tomislav Kotnik, glavni urednik VIDI časopisa. Problem dvostrukog oporezivanja sa SAD-om nije spriječio neke uspješne kampanje i kod nas.

Monika Šućur iz HAMAG/BICRO agencije predstavila je programe Razum i Icro i mogućnosti dobivanja bespovratnih poticaja te mikrokreditiranja. Naglašene su trenutno slabo korištene mogućnosti korištenja sredstava iz EU natječaja.

U jednom od panela su sudjelovali i Luka Abrus iz Pet minuta, Tomislav Car iz Infinuma i Marko Linke, Repsly. Svojim pričama o prvim danima i konačnom uspjehu nastojali su inspirirati buduće mlade poduzetnike. Složili su se da je osnovno uzeti u obzir zahtjeve tržišta i kreirati proizvod koji se može plasirati. Kad bi danas ponovo počinjali više pažnje bi posvetili ispitivanju tržišta prije nego što krenu s razvojem.

U današnje vrijeme čini se da gotovo svatko ima odličnu ideju za novu aplikaciju ili proizvod. Naravno, uvijek je odlično imati dobre ideje, ali kad dođete do dijela kad doista morate uložiti energiju u nešto, te ideje su najčešće čisto gubljenje vremena. Ono što doista trebate je problem koji treba riješiti, a ne ideja.