Menu

Hrvatske su škole još na samom početku digitalnog sazrijevanja Istaknuto

Hrvatske su škole još na samom početku digitalnog sazrijevanja

U sklopu pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“, koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, tijekom proteklog je mjeseca provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u 10 % hrvatskih osnovnih i srednjih škola.

Rezultati pokazuju kako našim školama predstoji još puno posla po ovom pitanju, jer su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju – digitalnih početnica.

Na uzorku od 151 evaluirane škole nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola, njih 82 % spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.

e škole graf 1

Digitalno zrela je škola s visokim stupnjem integriranosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u život i rad škole; u takvoj školi korištenje IKT-a u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno već – sustavno. Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKT opremom, financijska sredstva za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine), koje će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.

CARNetovi partneri na pilot projektu e-Škole su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI). Jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu navedenog projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji, CARNet i FOI izradili su strateški dokument „Okvir digitalne zrelosti škola“ koji je usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije na kojoj Okvir počiva su FOI-evi stručnjaci. Okvir prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola (neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele) te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati (vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura).

e škole graf 2

Promatrajući pojedina područja evaluacije, najgori rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškog pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture (kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava) gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.

U skladu s navedenim rezultatima iznimno je važan podatak da je zahvaljujući „Okviru digitalne zrelosti škola“ i pripadajućim instrumentima po prvi put u RH moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija. Primjena ovog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.

„Digitalizacija je prisutna u brojnim aspektima našeg života te je iznimno važno razvijati digitalnu kompetenciju koja se smatra životnom vještinom, odnosno jednom od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Naše obrazovne institucije, posebno osnovne i srednje škole, moraju biti u skladu s tim trendovima. Važno je naglasiti kako je, pored ulaganja u IKT opremu, potrebno i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu na prikladan način koriste. Tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnom procesu.“, smatra Zvonimir Stanić, v.d. ravnatelja CARNeta, koji kroz ovaj projekt vidi izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next