Menu

Hrvatska ispod prosjeka u korištenju digitalne ekonomije, a iznad u korištenju interneta Istaknuto

Hrvatska ispod prosjeka u korištenju digitalne ekonomije, a iznad u korištenju interneta

Konferenciju Jedinstveno digitalno tržište-izazovi digitalne transformacije koja je zainteresiranim sudionicima do posljednjeg mjesta napunila veliku Kristalnu dvoranu hotela Westin u Zagrebu, otvorio je Branko Baričević, predsjednik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj napomenuvši kako je digitalna transformacija jedna od deset glavnih ciljeva ovog saziva Europske komisije. 

Andrus Ansip, inače bivši premijer Estonije, države koja je najrazvijenija u EU po korištenju digitalnih tehnologija, a danas kao potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za jedinstveno digitalno tržište u pozdravnom govoru naglasio je da ne postoji zajedničko digitalno tržište, već 28 malih digitalnih tržišta.

Već u samom uvodu naglasilo se da je Hrvatska iznad prosjeka EU po korištenju Interneta no na samom dnu po razvoju digitalne ekonomije pa se postavlja pitanje za što uopće koristimo infrastrukturu koju imamo?

„Poruka je jasna, mora se stvoriti jedinstveno digitalno tržište što će kreirati  velike uštede i nove prilike za zaradu. Kod nekih stvari smo postigli konsenzus kao sto je primjer ukidanje roaminga na području cijele EU. Drago mi je da ste ove godine odlučili uvesti pametne osobne iskaznice. U Estoniji, gdje sam bio premijer uveli smo ih godinu dana nakon Finske u kojoj je to bilo na dobrovoljnoj bazi, pa ih je samo 30.000 Finaca preuzelo. Kod nas je ta implementacija išla bolje. Upotrebom digitalnog potpisa uspjeli smo uštedjeti jedan cijeli radni tjedan u godini ljudima koje su prije trošili na rad s klasičnim formularima i papirologijom što je gotovo 2% godišnjeg državnog proračuna, koliko su primjerice NATO članice obvezne izdvajati na vojsku što su ogromna sredstva. Dobar primjer je i e-nabava, gdje je odlični primjer Švedska koja je pomoću e-nabave došla do velikih ušteda i do 25 posto. I to u Švedskoj gdje je razina korupcije skoro na nuli,“ rekao je Andrus Ansip.

20180213 104135

Što se tiče Hrvatske pohvalio je naše e-recept rješenje, no ono na EU razini nije interoperabilno jer kada Hrvatski državljanin dođe u Finsku gdje se još koriste klasični recepti neće moći ostvariti svoje pravo na lijek po takvoj e-uputnici a trebao bi moći i na tome EU mora raditi.

„U Hrvatskoj je najveći problem iznad prosječna skupoća pristupa internetu što u Hrvatskoj iznosi 2,9% udjela u prihodima osobe, dok je prosjek u EU 1,2%. U nordijskim članicama EU cestovna infrastruktura je loša u smislu razvijenosti velikih autocesta jer je gustoća naseljenosti rijetka ali imaju najbolju ICT infrastrukturu koja im omogućuje da budu super kompetitivni. Mnogi se u EU pitaju zašto trošiti novac na superračunala? Čemu nam to koristi? EU građani moraju biti svjesni da nam je potreban razvoj superračunala jer tko prvi u svijetu omogući da može obrađivati goleme količine podataka u kratkom vremenu imat će kompetitivnu globalnu prednost i EU tvrtke neće tome moći konkurirati“, dodao je potpredsjednik Europske komisije.

Hrvatska je uključena u APC inicijativu koja definira da do 2023. godine mora imati bar jedno od tri najjača superračunala na svijetu. Superračunala su potrebna ako se žele kreirati nove usluge, projektirati novi avione i sve druge pametne usluge i proizvodi. Digitalna ekonomija u svijetu do 2020. dosegnut će 1.300 milijardi eura godišnjih prihoda.

20180213 125002

Goste su na početku pozdravili i Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, inače suorganizatora te Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Premijer je istaknuo da živimo u vrijeme četvrte digitalne industrijske revolucije. Za desetak godina vjerojatno ćemo imati samovozeća vozila, e-doktora i slične usluge. Takve digitalne inovacije povećat će i rast gospodarstva. Pa iako 90 posto radnih mjesta zahtijeva minimalno digitalno znanje, više od trećine stanovništva nema te osnovne digitalne vještine, napomenuo je premijer Plenković, te dodao:

„Osnovali smo  Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj koji do kraja godine mora izraditi Strategiju za digitalnu Hrvatsku. Čak 44 posto građana EU i 45% Hrvatske nije usvojilo osnovne digitalne vještine.  Iako nam kao i cijeloj Europi nedostaje IT stručnjaka, imamo u Hrvatskoj jako kvalitetnih tvrtki i rješenja u tom području. Trenutačno u Hrvatskoj ima oko 25 tisuća zaposlenih u IT tvrtkama, 2016. godine te su tvrtke prihodovale 18 milijardi kuna, od čega je četvrtina izvoz što znači da izvozimo pamet. Rast u tom sektoru je od 5 do 10 posto.

Uskoro otvaramo Centar dijeljenja usluga u što je investirano 300 milijuna kuna, a to podrazumijeva da će svaki građanin za dvije godine moći primjerice u pošti pristupiti bilo kojoj usluzi koju država pruža svojim građanima. Sve će biti na jednom mjestu bez lutanja po uredima i šalterima“, naglasio je premijer RH Andrej Plenković.

20180213 105201 1

Želimir Kramarić iz HGK predstavio je rezultate ankete Prijedlozi i potrebe privatnog sektora u digitalnoj transformaciji. Prema DESI indexu nalazimo se na 24. mjestu. Na području povezivosti smo najlošiji 28-i, dok smo puno bolji na području ljudskog kapitala. Na području korištenja interneta smo iznad prosjeka. Na području integracije digitalne tehnologije negdje smo u sredini poretka, a u području digitalnih javnih usluga smo na tek 26-om mjestu. 

„Istraživanje smo proveli na 770 tvrtki, od čega čak 67 posto tvrtki s do 9 zaposlenih. Više od pola ih smatra da ne postoji dovoljno kvalitetna IT infrastruktura za uspješno poslovanje.  Samo 22,8 posto tvrtki ima brzinu veću od 50 Mb/s. Nejednaka je regionalna pokrivenost, nisu dobre cijene i usluge“, istaknuo je Želimir Kramarić.

Na konferenciji smo popričali kratko s potpredsjednikom Europske komisije i povjerenikom za jedinstveno digitalno tržište Andrusom Ansipom. Bivši estonski premijer naglasio je za VIDI kako je za njega ključno da o jako važnim temama digitalne transformacije razgovara na način koji je svima jasan te da to nisu teme vezane samo za IT zajednicu. Ključni dio konferencije bio je razgovor građana s povjerenikom na kojemu smo ga pitali kako će se do 2025 u cijeloj EU postaviti 5G mreže, hoće li trošak implementacije ići samo na telekome i kako Komisija gleda na mogućnost da se u nekim nedostupnijim dijelovima 5G koristi umjesto fiksnog broadbanda?

20180213 115426 1

„Uvođenje 5G-a je jako potrebno za sve nas u EU. Već do 2020.g. u svakoj članici EU barem jedan grad mora imati komercijalnu 5G mrežu. To je jednostavno globalno natjecanje s igračima kao što su Kina, SAD, Japan, Južna Koreja. Velika bi pogreška bila odgađati uvođenje ili stav, pa svejedno je hoće li to biti 2018. ili 2025. godine. U europskoj ekonomiji u 2018. godini procjenjuje se da na tržištu aplikacija radi 4,1 milijun ljudi, a to je tržište vrijedno 63 milijardi eura. To i razvoj autoindustrije u smjeru pametnih autonomnih vozila dobri su primjeri zašto je krucijalno što prije uvesti 5G mreže, jer se svi slučajevi ne mogu testirati bez realnog stanja već operabilne komercijalne mreže. Da bi se ostvarili ciljevi u koje spada i uvođenje 5G-a na području Europske unije trebat će ulaganja preko 100 milijardi eura i jasno je da moramo promijeniti trenutačni način rada i pozvati na veću suradnju dionika. Konačni trošak će čini se pasti na korisnike, ali dosta se radi da se dođe do zacrtanih ciljeva“, rekao je potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next