Biz Tech web portal powered by vidi logo2

IT Biz Expo 2017: Jesmo li spremni za Industriju 4.0

IT Biz Expo 2017: Jesmo li spremni za Industriju 4.0

IT Biz Expo poslovni sajam hrvatske IT industrije u organizaciji portala IT Biz Crunch i medijske kuće VIDI (http://www.itbizexpo.com/) zatvoren je forumom posvećenom Industriji 4.0.

Digitalni svijet koji je osvojio naše proizvodne pogone, dnevne sobe i džepove, sada diktira novu fazu razvoja čovječanstva pod nazivom Industrija 4.0, što nije ništa više nego strategija umrežavanja internetskih sustava s idejom da se uspostavi komunikacija između ljudi, strojeva, proizvoda i poslovnih sustava.

Kao i puno puta do sada postoji opravdana bojazan da bi Hrvatska opet mogla zakasniti na vlak, pa bi mnoge tvrtke i organizacije mogle imati ozbiljnih problema ukoliko se ne prilagode novom dobu i implementiraju tehnologije koje odgovaraju zahtjevima Industrije 4.0. 

„Tajana Barančić : ICT je ljepilo cijelog gospodarstva. Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar „

Usprkos činjenici da postoje i određene bojazni od "prevelike pameti" industrijskih sustava, posebice u domeni robotike koja stvara određenu prijetnju radnim mjestima, osnovne ideje Industrije 4.0 nisu dehumanizacija i kibernetika koja služi sama sebi, već namjera da se stvore pametne tvornice i digitaliziraju poslovni proizvodni procesi kako bi se povećala kvaliteta, smanjili troškovi poslovanja te povećala fleksibilnost i učinkovitost proizvodnje te time automatski i konkurentnost na globalnom tržištu. 

IT Biz Expo Industrija 4.0 5 VIDIClanakVelika

Oko ove teme okupljeni su vrlo zanimljivi panelisti: Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX, Sergio Galošić, CEO Klimaopreme, Darko Gebaei, CTO Agrivija i mladi karlovački inovator Albert Gajšak, tvorac Makerbuina.

Sergio Galošić je govorio o svojoj viziji: „Gdje smo mi danas moramo pogledati unazad. Statistički, danas se u svijetu razvoj mjeri po broju robota u proizvodnji prema omjeru broja radnikaJužna Koreja ima preko 400 robota na 10.000 zaposleinka, iza nje je Japan s 300, zatim SAD, pa Europa.Slovenija npr. Ima 80, što je veći prosjek od Europe. Hrvatska daleko zaostaje i moramo jako zagrebati da uopće uhvatimo korak sa svijetom.

IT Biz Expo Industrija 4.0 7 VIDIClanakVelika

Tajana Barančić je izjavila:  Imamo smjenu generacija u gospodarstvu, i tvrtke koje su nastale u vrijeme 90-ih nisu svjesne procesa automatizacije i digitalizacije. Veliku ulogu tu mora odigrati smjena generacija. Ali nisam sigurna niti koliko su te nove generacije obrazovane u IT-u, biznisu i novim tehnologijama. Jako kasnimo u svemu, a strateški ne radimo ništa. Sve promjene dolaze iz privatnog, volonterskog i altruističnog sektora, nema ništa sistemski.

Umjesto da gradimo bazu, mi imamo sve manje STEM obrazovanih. Dugo smo tražili podatke o odljevu IT-jevaca, između 2011 i 2014 iselilo je više od 10.000 IT ljudi. Anketu smo radili i u tvrtkama i usporedili s 2015, pa smo procijenili da je još 7 tisuća ljudi otišlo. U tom svjetlu govorimo o industriji 4.0, pa imamo situaciju da tvrtke rastu enormno, a nema ljudi da se zaposle

IT Biz Expo Industrija 4.0 6 VIDIClanakVelika

Sergio Galošić kaže da smo 2012. napravili odluku o potpunoj robotizaciji. „Nama su se prihodi udvostručili kao i broj zaposlenih, a upetorostručili smo i izvoz. Ako nemate visokorobotiziranu proizvodnju vi ne možete biti konkurentni. Ključni problem su zaposlenici  

Darko Gebaei kaže da je Rumunjska 2001. ukinula stopu poreza na dobit u IT-u i može zaposliti više stručnjaka. Nama je problem jer trebamo zaposliti mlade stručnjake, a oni trebaju starije mentore koje je problem zadržati. 

Tajana Barančić kaže da bi Hrvatska u proračunu izgubila samo 100 milijuna kuna kad bi se primijenio rumunjski recept, a taj bi se iznos vratio kroz potrošnju i PDV te kroz dodatne vrijednosti koju generiraju ljudi koji su ostali (a ne otišli) i zapravo bi povrat investicije bio u istoj godini.   

Albert Gajšak, mladi karlovački inovator iznio je svoj put uspjeha: „Krenuo sam s 11-12 godina na radionice robotike u Karlovcu i tako je sve krenulo. Kasnije sam se nastavio time baviti, upoznao sam super ljude koji su me usmjeravali. I u zadnjih godinu i pol dana sam krenuo s Makerbuinom.  Na Kickstarteru sam išao na 10.000 dolara za 200 uređaja, a skupili smo na kraju 100.000 dolara. Čak 92%  narudžbi došlo je izvana.  Zasad mi je plan ići na FER, ali prvo moram završiti srednju školu za deset dana.  

IT Biz Expo Industrija 4.0 9 VIDIClanakVelika

Sergio Galošić kaže da će robotikom biti ugrožena brojna radna mjesta, ali treba naglasiti da će se stvoriti potpuno nova radna mjesta. Treba naglasiti da u Europi radna snaga stari i kroz 50 godina će se smanjiti preko 30-40% radnih mjesta.  

Tajana Barančić dodaje da će za implementaciju Industrije 4.0 posljedica biti višak 400 tisuća ljudi, ali će se generirati milijun novih radnih mjesta, a to je priča iz Njemačke. Riječ je prije svega o poslovima u proizvodnji, gdje će roboti zamijeniti sve manualne poslove .

„Mi imamo totalni deficit srednje stručne spreme. Trenutačno imamo 350 ljudi, a u sljedećoj investicijskoj rundi bi zaposlili preko 100 ljudi, ali ne znamo otkud. Na primjer, jako su traženi CNC operateri, čije su se plaće izjednačile s inženjerskim“, kaže Galošić.

Darko Gebaei  ističe da se puno tvrtki koje su imale proizvodnju u Aziji, vraćaju u Europu ili zemlje koje omogućuju robotizaciju jer je to dugoročno bolje nego ulaganje u jeftinu radnu snagu. Bit će potrebna prekvalifikacija radne snage, jer će biti puno manje potrebe za hrpom zanimanja. Hrvatska danas proizvodi stručnjake u područjima kojih ne treba, primjer je ekonomija. Treba stvarati i takve stručnjake, ali to ne odgovara potrebama tržišta. Trebamo kompletnu reformu, od uvođenja STEM znanja u osnovne škole, da se pobude zanimanja za tim smjerom. Tehničke škole upisuju učenici koji nisu upali u gimnazije. Nedostaje i sustav obrazovanja o budućim zanimanjima.  

„Puno me ljudi pita je li me kontaktiralo neko ministarstvo ili jesam li i ja sam nešto poduzeo. Mislim da ima više problema, a da je ovo što se tiče mog projekta tek neka nadopuna koja treba doći nakon sustavnijeg pristupa u školama. Išao sam u matematičku gimnaziju, činjenica je da najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole.  Radi se o tome da su u takvim školama standardi niži unatoč programu ili satnici koja je s matematikom i fizikom slična kao u gimnazijskom programu.  

„Danas sam bio samo dva sata u školi, nadam se da ćete mi napraviti ispričnicu", našalio se Albert Gajšak

Tajana Barančić navodi da robote u Hrvatskoj proizvode Inetec, Doking, STEMI i pet šest tvrtke koje rade assembly i customiziraju tuđu tehnologiju. Problem je velika barijera ulaska u to tržište. Takve stvari rade ogromne tvrtke poput Hyundaia, a R&D košta jako puno. 

 „Ono što mi možemo u robotici je izabrati niše i u njima možemo poput Inetecovaca ili Dokinga biti najbolji na svijetu i time smo pokazali da imamo znanja“, navodi Sergio Galošić i dodaje da nam umjetna inteligencija treba i to što prije. Roboti koji sada rade imaju koeficijent inteligencije ekvivalent 100, a prema projekcijama bi ti roboti kroz 10 godina trebali imati taj uvjetni koeficijent inteligencije 110. Samo to sve treba popratiti etičko poimanje i zakonska regulativa.  

Albert Gajšak cititrao je američkog fizičara Neila de Greiss Tysona i njegovu priču o pojavi viličara i parnog stroja koji su u svom razvoju sigurno imali problema i ozlijedili ljude, ali su nakon brojnih popravaka zamijenili mnoštvo poslova- „ Umjetna inteligencija će sigurno imati i neke probleme, ali će se ona s vremenom usavršiti i postajati sve bolja“, kaže mladi Karlovčanin.

na vrh članka

Više...

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next