Menu

[INTERVJU] Predsjednik Uprave hrvatskog Asseca: I naši IT-evci odlaze u inozemstvo Istaknuto

Dražen Pehar Dražen Pehar

U zagrebačkoj središnjici kompanije Asseco SEE Hrvatska, koja se bavi razvojem i pružanjem bankarskih rješenja za neke od najjačih banaka u Lijepoj našoj, razgovarali smo s njihovim predsjednikom Uprave Draženom Peharom. Osim razgovora o položaju kompanije na Hrvatskom i SEE tržištu, Dražen se iz svojeg dugogodišnjeg iskustva u IT-u dotaknuo "odljeva" hrvatskih stručnjaka u inozemstvo, trenda beskontaktnog plaćanja, te nam je otkrio što je ključan faktor u razvoju i plasiranju njihovih usluga. Budući da su se specijalizirali za pružanje rješenja bankama i financijskim institucijama, u Assecu nemaju mjesta za pogreške, a primaran im je cilj ušteda vremena krajnjim korisnicima. Intervju u cijelosti možete pročitati u nastavku.

1. Podaci o vašem poslovanju u prvom kvartalu 2015. su pozitivni. Koliki su bili prihodi Hrvatskog ogranka Asseca i koliki se dio od naših prihoda odnosi na Assecove proizvode?
Prihodi u prvom kvartalu su za čitavu tvrtku u Hrvatskoj bili oko 4 milijuna eura. S druge strane, prihodi u istom kvartalu od vlastitih proizvoda i usluga su otprilike 2,7 milijuna eura. Dakle, nešto manje od 70 posto prihoda je od vlastitih proizvoda i usluga.

2. Koja su rješenja i usluge najzastupljenija i najtraženija na našem tržištu danas?
Što se tiče rješenja, mi smo definitivno vodeća tvrtka u području mobilnih i sigurnosnih rješenja za banke u što su uključeni mobilni tokeni, hardverski tokeni, smart kartice, digitalni potpis. Također smo vodeća tvrtka u segmentu bankomata i POS (point-of-sale) terminala. Koncentrirani smo na te dvije stvari i od njih dolaze rješenja i servisi.

3. Poslujete li van SEE regije? Ako da, u kojim zemljama i koja su rješenja tamo prisutna?
Hrvatski Asseco je svoja rješenja mobilnog bankarstva i rješenja autentifikacije uspio plasirati u nekoliko zemalja izvan SEE regije. Prije svega su to Poljska, Češka i Slovačka, a nedavno smo dobili i prvi vrlo bitan ugovor u Italiji za rješenje autentifikacije s jednom od njihovih vodećih banaka.

4. Koje biste naprednije tehnologije izdvojili da se koriste u Vašim rješenjima?
Pošto smo vodeća tvrtka u području rješenja mobilnog bankarstva, sve tehnologije vezane uz korištenje mobilnih telefona su u domeni naših rješenja odnosno našeg razvoja. Stalno pratimo i ugrađujemo nove tehnologije i u rješenja za autentifikaciju i sigurnost. Trenutno su najpopularnije biometrijske tehnologije – otisak prsta, prepoznavanje očiju ili prepoznavanje lica, zatim prepoznavanje glasa. Nove tehnologije dio su i naših rješenja iz domene plaćanja, tu posebno mislim na beskontaktna plaćanja.

5. Planirate li ugraditi nove tehnologije u rješenja?
Planiramo naravno, to su u prvom redu geo-lokacija, proximity i biometrika. Puno toga planiramo ugraditi, samo je pitanje hoće li to tržište prepoznati odnosno hoće li biti nekome dovoljno zanimljivo da to i kupi.

6. Imaju li vaša rješenja nešto što nitko od konkurencije nema u ponudi?
Ne bi rekao da naša rješenja imaju nešto jedinstveno na tehnološkoj razini pošto mi nismo tip tvrtke koja se bavi novim tehnološkim rješenjima nego smo tvrtka koja na inovativan način aplicira ono što je na tržištu dostupno i provjereno. Pošto radimo s bankama i financijskim institucijama nemamo taj "komoditet" da probamo pa pogriješimo pa probamo… ono što isporučujemo mora biti pouzdano i sigurno i što je najvažnije – jednostavno za korištenje.

7. Čitali smo nedavno, implementirali ste tablet bankarstvo u UniCredit grupi. Možete li izdvojiti još neki projekt takvog opsega na kojem ste nedavno radili ili radite?
Za UniCredit smo 2010. godine isporučili rješenja mobilnog bankarstva u deset zemalja u kojima je grupacija prisutna. Ne isporučujemo UniCreditu u Poljskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji, dok sve ostale UniCredit banke imaju naša rješenja mobilnog bankarstva. Rješenje za tablet je samo jedno rješenje razvijeno na svojevrsnom putu koji UniCredit ima zacrtan za period od pet godina. Vjerojatno će još neka rješenja biti dio tog puta poput rješenja Personal Finance Managementa ili peer-to-peer rješenja, odnosno person to person plaćanja. U tom smjeru idemo dalje, korak po korak. Morate shvatiti da su razvoj rješenja, implementacija i masovna primjena tri odvojene stvari.

8. Po vašem profesionalnom iskustvu, ali i osobnom mišljenju, koliko se stav Hrvata prema mobilnom i internetskom bankarstvu mijenjao u posljednjih 10 godina?
Internet bankarstvo za građane je uvedeno 2000. godine, mobilno 2007. godine. To su bili prvi servisi tog tipa koje su banke u regiji i šire uopće implementirale. Hrvatsko tržište i hrvatski građani su vrlo napredni u korištenju Internet i mobilnog bankarstva te smo u postotku korištenja jako dobro razvijeni, jedino su skandinavske zemlje ispred nas. Što se tiče regije smo iznad prosjeka.

9. Možete li otkriti taj postotak?
Preko 50 posto.

10. Kako bi mogao teći razvoj internetskog i mobilnog bankarstva na našem tržištu?
Nema smisla govoriti općenito o našem tržištu jer je naše tržište integrirano s bankama koje su tzv. banke majke i neke od najvećih banaka u EU. Naše tržište i funkcionalnosti servisa se razvijaju paralelno s tržištima i funkcionalnostima vani. Ono što je naraslo i što se mijenja u strategijama banaka je da se, prije svega mobilni kanal, pa i Internet, sve više i više gledaju kao prodajni alati, a ne samo kao sredstva za transakcije i alati za pristup informacijama. Znači, banke će sve više koristiti mobitel i Internet za prodaju svojih servisa i usluga.

11. Vi isporučujete aplikacije bankama gdje su, vjerujemo, najveći izazovi sigurnosti. Možete li navesti još neke?
Mislim da ne možemo sigurnosne izazove nazivati tako jer je sigurnost temeljni ili sastavni dio svake aplikacije, bilo na internetu, bilo na mobitelu, bilo unutar kuće. Sigurnost mora biti podržana. Najveći izazovi trenutačno su kako uskladiti vizionarske strategije poslovnog dijela s mogućnostima informatičkih rješenja unutar banaka. Prvo to znači usuglasiti što bi netko želio imati i što je moguće u nekom roku realizirati, a drugo, pogotovo za mobilne uređaje, sve je veći izazov kompromis između atraktivnog dizajna i što jednostavnijeg korištenja. Naime, ono što je vrlo atraktivno dizajnom se kasnije može pokazati vrlo, uvjetno rečeno, nespretno ili not-user-friendly za korištenje. To su, recimo, dva najveća izazova: dakle ambicije poslovnog dijela kombinirane s mogućnostima informatičke podrške unutar banaka i kompromis između atraktivnog dizajna i jednostavnosti korištenja.

12. Koliko traje implementacija rješenja, recimo od „rukovanja“ odnosno dogovora pa to početka implementacije?
S manjim bankama koje prihvate tzv. "standardno" rješenje to traje možda četiri mjeseca. Ali, sve je manje takvih banaka, banke se žele diferencirati, kako sa servisima koje pružaju, tako i s dizajnom i korisničkim iskustvom. Mogu reći da je sve ispod godine dana zapravo preoptimistično za predviđati.

13. Google Wallet i Apple Pay su se u Americi već implementirali i krenuli u široku upotrebu. Mislite li da će hrvatskim korisnicima te usluge uskoro biti dostupne i što mislite kako bi se EU tržište moglo odnositi prema njima po pitanju regulacije i legislative?
Ove su usluge samo nastavak određenih aktivnosti odnosno pilot pokušaja da se mobitel koristi kao sredstvo plaćanja. Google je imao najmanje dva promašaja, ne toliko s tehnologijama koliko s konceptom i s udruženim projektima s velikim operaterima u Americi. Sada su se odlučili otvoriti developerima koji mogu koristiti Android KitKat i novije operativne sustave s NFC-om kako bi razvili aplikaciju mobilnog plaćanja na standardnoj mreži point of sale terminala. Mi smo to već napravili u Hrvatskoj i to je, po meni, milestone koji će sigurno dovesti do rasta korištenja mobilnih telefona u plaćanju koje će biti neovisno o developerima, neovisno o operateru, čak neovisno i o banci. Do sada je to bio zatvoreni sustav u kojem su banke ovisile o operaterima, ali i o Googleu. Ovo je veliki korak i vjerujem da će u sljedećih nekoliko godina udio plaćanja mobitelom, prije svega Androidom, rasti sve više i više. Zašto? Zašto što će i banke to podržavati jer više nisu ovisne o operaterima jer mogu izdavati tzv. virtualnu karticu za mobitel bez operatera i vjerujem da će to doživjeti "boom".
Što se Apple Paya tiče, oni su napravili ono što se dugo čekalo: breakthrough odnosno probili su led. Naime, Apple Pay ima najveći broj pohranjenih kreditnih kartica, ne znam točnu brojku ali znam da se radio o ogromnoj brojci. Oni su na tu infrastrukturu dodali svoj zatvoreni operativni sustav za plaćanje i to jako uspješno. Iako je to vrlo mali postotak svih beskontaktnih plaćanja u Americi, jako je uspješno, ali ima i svoja ograničenja. Naime, taj model zahtijeva da banke i trgovački lanci potpisuju ugovor s Apple Payom i zbog toga sumnjam da će se to lako proširiti izvan Amerike. Europa je fragmentirano tržište, ima puno banaka, puno zemalja i puno legislativa unutar same EU i rekao bih da će k nama prije doći Google Wallet nego Apple Pay. Uz to, Apple u Europi ima oko 15 posto korisnika, dok je sve ostalo Android.

14. Beskontaktno plaćanje je i ovdje u upotrebi. Usprkos tome, vrlo rijetko smo vidjeli ljude da ga zapravo koriste u trgovinama. Što mislite, hoće li i kada beskontaktno plaćanje ozbiljnije zaživjeti u Hrvatskoj?
Pošto sam osobno tehničke struke, prije četiri godine sam bio oduševljen pojavom NFC-a i već sam onda imao neke vizije koje su se temeljile na našim, tada još nepostojećim rješenjima, kako to prodati našim klijentima. Onda mi je jedan prijatelj s kojim surađujem 17 godina, i koji je inače na visokom položaju u IT-u jedne banke, postavio pitanje: "Zašto bi ja koristio telefon za plaćanje ako u tom istom džepu imam karticu s kojom savršeno dobro plaćam dugi niz godina?" Prema tome, upotreba beskontaktnog plaćanja ne ovisi o spremnosti tehnologije i infrastrukture, jer će one sigurno biti spremne kroz dvije godine zajedno s Androidom i ostalim mogućnostima. Pravo je pitanje tko ima interes plaćati tako? Imamo li vi ili ja interes? Drugo je pitanje imaju li interes trgovački lanci ili banke? Ipak, na kraju se sve svodi na to imam li ja, odnosno korisnik interesa za to. Naime, motivacija krajnjeg korisnika je jako bitna i na to se još uvijek nije našao pravi odgovor. Odgovor, dakle, uopće ne leži u tehnologiji i infrastrukturi, nego u odgovorima na pitanja kako i zašto pridobiti kupca odnosno nas da koristimo telefon kao beskontaktno plaćanje. Možda su rješenje popusti, vaučeri, nagradne igre. Sve u svemu, dok nema modela koji će motivirati krajnjeg klijenta možemo zaboraviti na to. Nažalost, to je surova istina.

15. Asseco se između ostalog bavi pružanjem usluga u virtualnom podatkovnom oblaku, koji se sve više i više koristi na svjetskoj razini. Hoće li se i bankarski podaci s vremenom preseliti u cloud? Je li to uopće poželjno?
Čitav se bankarski posao temelji na jednoj stvari: povjerenju klijenta u banku. To se povjerenje može narušiti jednim natpisom u novinama, primjerice da će Grčka bankrotirati, pa svi krenu vaditi novce iz Grčkih banaka premda one nemaju nikakve veze s time. E sada, ako se banke odluče čuvati osjetljive podatke u cloudu koji nije u njihovom vlasništvu, odnosno vlasnik je neka treća strana, pitanje je jesu li banke spremne preuzeti taj rizik. Jedno je trošak clouda, koji je sigurno jeftiniji nego da banke imaju svoje podatkovne centre i infrastrukturu, ali ako dođe do bilo kakvog proboja sigurnosti, rizik za reputaciju je ogroman. Osobno ne vjerujem da će banke u dogledno vrijeme svoje poslovanje prebaciti na third party cloud. Stvarno ne mislim da su banke u ovom trenutku spremne preuzeti taj rizik svojevrsnog outsourcanja povjerljivih podataka u virtualni oblak. Zamislite da se napiše da je provaljeno u xy oblak i ukradeno dva milijuna podataka o tekućim računima određene banke. Mislim da nakon toga ta banka može zatvoriti vrata i to ne zato što su podaci ukradeni nego što ih je uopće držala u oblaku.

16. Kod nas je trend odlaska mladih ljudi, pogotovo u IT-u, na rad u inozemstvo. Na tjednoj bazi čujemo da je nekoliko ljudi otišlo na rad u inozemstvo. Osjećate li vi ovdje u kompaniji posljedice toga i koliko to utječe na vaše poslovanje?
Da. Kod nas je u posljednjih godinu dana otišlo desetak iskusnih ljudi koji su kod nas stekli znanja. Otišli su u Irsku, Švicarsku i Njemačku. Svi su iz IT sektora, te jedna pravnica koja je otišla u Kanadu.
Općenito u čitavom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, Zapadnoj Europi i Americi postoji nedostatak IT stručnjaka. Fakulteti ih ne "proizvode" dovoljno. Dakle, što se tiče navedenih područja, definitivno postoji nedostatak kadrova. Ako ste vi mladi, došli s fakulteta i npr. pet godina radite onda vam je još jednostavnija odluka: "Zašto ne bih probao u Irskoj, zašto ne bih probao u Švicarskoj, govorim engleski, nemam što izgubiti. U startu ću imati bolju plaću i bolje uvjete rada u smislu profesionalnijeg tržišta…" prema tome ne vidim razloga zašto bi nekome, osim ako ga ne vežu emotivni čimbenici a ne racionalni, bio problem otići? Obično žene prije žele otići jer vani više nego ovdje vide bolju perspektivu i veću sigurnost za sebe i buduću obitelj, imali smo dva takva slučaja. Zašto netko ne bi otišao? Naime, ovdje postoji vrlo mali broj firmi gdje se netko može bolje razviti. S druge strane, ako je netko pet ili sedam godina uložio u svoj razvoj to znači da je dosegao određenu zrelost s otprilike 30-32 godine, ta će osoba sebi postaviti pitanje: "Ako neću sad, kad ću? Pa neću valjda s 50 godina odlaziti van raditi." S druge strane, ako su osobe kvalitetne definitivno mogu naći posao. Ako i nisu toliko kvalitetni biti će, jer će im se dati prilika da se usavrše i postanu kvalitetni. Odgovoriti na ovo pitanje nije jednostavno. Mi, da bi ih spriječili da odu, možemo "mrkvom". Naime, "mrkva" je dvojaka: da im stalno dajemo nove izazove i mogućnost za učenje i napredovanje, kako unutar tvrtke tako i unutar društva i da im damo veće neto plaće. Ovi koji odlaze u Irsku ne idu toliko na veću bruto plaću ali idu na daleko veću neto plaću i to je ogromna razlika. Kod nas, kao što znate i sami, je taj sustav strašno opterećen. Svi naši djelatnici su oko 50 posto opterećeni, pogotovo oni s visokom stručnom spremom. Prema tome, ako nešto ne napravimo i ako sami sebi ne damo odgovor zašto mladi stručnjaci iz svih struka, ne samo IT-a, odlaze, imamo veliki problem. Najžalosnije je što je školovanje kod nas besplatno, ali školovanje nije besplatno, i vi i ja kroz svoje doprinose plaćamo školovanje inženjera, doktora itd. i svi oni studiraju na račun poreznih obveznika od 4 do 8 godina i onda odu. To vam je kao da Njemačkoj svojim novcima financiramo njihov najbolji kadar. Kako to onda riješiti? Nisam političar ni ekonomist, ali zdrav razum nam nalaže da je taj model školovanja neodrživ. Mladi odlaze van raditi, odlaziti će sve više i sve teže ćemo ih s racionalnim razlozima motivirati da ostanu.

17. Je li na našem tržištu manjak kadrova koji su vama interesantni?
U Hrvatskoj u IT-ju nema dovoljno ljudi za naše potrebe. Općenito ih nema dovoljno, a kamoli kvalitetnih. Ima još jedna stvar: previše su razvikani modeli na društvenim mrežama koji kažu "milijarder s 28 godina". To rezultira s tim da je malo tko spreman raditi ozbiljan posao koji zahtijeva osam do deset sati rada dnevno i na kojem moraš raditi godinama da ga isporučiš, zatvoriš i održavaš. To radiš za nekakvu plaću i onda pročitaš da "tamo netko" napravi igru, a problem je što se ne vide ostali koji su napravili, karikiram, sedam milijardi igara i ništa nisu zaradili. To je izazov današnje informatike. Još jedna stvar je kod igrica: njih napravite, plasirate i više nemate veze s njom. Hoćete li napraviti novu verziju ovisi u potpunosti o vama. Možda hoćete, ako smatrate da će vam se komercijalno isplatiti.
S druge strane, iza rješenja koja mi isporučujemo stoji ekipa ljudi koja mora stalno raditi na novim funkcionalnostima. To je ono što opterećuje: sve manji broj mladih ljudi će se upustiti u takav posao koji zahtijeva angažman na duži vremenski period. Godinu dana se čini dugo ali to začas prođe. Znate li kada smo isporučili naše prvo rješenje za mobilno bankarstvo? U prosincu 2007. godine. Od tad je prošlo osam godina. Netko tko jednom počne koristiti mobilno bankarstvo više neće koristiti internetsko bankarstvo, i obrnuto. Tko na bankomat ode i digne novac, napraviti će to ponovno. Što smo mi napravili s tim svim? Uštedili smo vrijeme ljudima. Ne vrijeme banci, nego vrijeme ljudima, a vrijeme je najbitnije jer svi imamo jednakih 24 sata u danu.
Dodao bih još nešto: zamislite kada bi se čitav IT bavio proizvodnjom igara. Stali bi vlakovi, stali bi avioni, stala bi proizvodnja lijekova… kad bismo svi proizvodili nešto samo za zabavu, stalo bi sve oko nas. Previše se sve, barem u ovom segmentu, svelo na misao "radi godinu dvije i nećeš više morati raditi čitav život".

18. Hoćete li uskoro organizirati neki događaj sličan New Banking Visionu i što možemo očekivati od njega?
New Banking Vision konferencija se održava svake tri godine, a posljednja je bila 2013. godine. Sljedeća bi se trebala održati iduće godine na proljeće u Turskoj, ali predviđamo da neće biti tako velika kao ova 2013. koja se održala u Hrvatskoj. To je najviše zato što je Turska udaljenija, pogotovo za neke zemlje iz kojih bi sudionici trebali doći a koje pokrivaju tržište jugoistočne Europe. Iako su posljednje dvije bile održane u Hrvatskoj, Turska je tržište u razvoju i od tud odluka da se iduća konferencija održi upravo tamo.
Što se ostalih evenata tiče, prošli smo tjedan održali jednodnevnu konferenciju na temu Digitalne transformacije s oko stotinjak sudionika većinom iz bankarskog sektora i cjelodnevnim predavanjima. Glavna su nam ideja trenutno takvi jednodnevni eventi koje planiramo raditi dva puta godišnje za naše klijente i za novinare u Hrvatskoj.

na vrh članka